SKUPŠTINA 2017. – IZVJEŠTAJ

Poštovani članovi, podržavatelji, dioničari!

Kao što smo i obećali, evo izvještaja sa Skupštine, najkraće što je moguće. Pogrešno bi bilo reći da je rasprava bila kvalitetna jer smo gotovo isključivo mi uzimali riječ. Preciznije bi bilo reći da je Skupština bila kvalitetna i argumentirana, nekonfliktna kao nikada dosada, što smatramo velikim postignućem, našim i Društva. Raspravu smo iskoristili kako bi iznijeli naše velikim dijelom već poznate i objelodanjene stavove, svjesni činjenice da je (na žalost) Skupština još uvijek jedini formalni kanal na kojem ih možemo iznijeti i službeno. Sa svoje strane volio bih da sam ih prezentirao malo sigurnije i fokusiranije no, bez obzira na izvedbu i umjetnički dojam, smatramo da smo uspjeli prenijeti ključne poruke Udruge, te da su ih jako dobro čuli svi koji su i trebali. Za sve prijedloge odluka glasali smo za, osim po 3. točci dnevnog reda (izbor članova NO), gdje smo se suzdržali. Što se Udruge tiče, možemo tvrditi i potvrditi da je ova Skupština, nakon tri godine rada, bila mjesto naše konačne emancipacije i afirmacije. Zahvaljujući Vama članovima i podržavateljima i povjerenju koje ste nam dali, iskristalizirali smo se kao treća dionička grupacija po snazi i učešću u temeljnom kapitalu, jača od fondovske i investicijske industrije ukljućujući i OMF-ove. U skladu s tom činjenicom i realnošću, u budućnosti očekujemo i podrazumijevamo višu razinu komunikacije od strane kontrolnog vlasnika, te uključivanje u procese u Društvu i njegova tijela. Takvo postupanje bilo bi poželjno i u skladu sa dobrim poslovnim običajima i uzancama, te najboljom internacionalnom korporativnom praksom. Ne bi nas se smjelo ignorirati.

Na ovu Skupštinu izašli smo (uključujući i članove prisutne na Skupštini) sa 4,3 milijuna dionica i glasačkih prava. Prisutno na Skupštini bilo je 75 milijuna dionica i glasaških prava, što će reći da smo zastupali 5,73% temeljnog kapitala prisutnog na Skupštini, te 3,47% ukupnog temeljnog kapitala. Moramo reći da nam je zbog zakašnjenja prispijeća punomoći, nama i u Društvo, propalo oko 600 000 glasačkih prava. Tako da objektivno i argumentirano možemo reći i tvrditi da u svakom trenutku predstavljamo i zastupamo barem 4% temeljnog kapitala. Podsjećamo da smo prošle godine (ako me sjećanje ne vara), na Skupštinu izašli sa 2,2 milijuna dionica, ili prevedeno, sa 1,8% temeljnog kapitala. U svjetlu tih činjenica, naš cilj o dostizanju 5% temeljnog kapitala organiziranog i zastupljenog kroz Udrugu, čini se realnim i dostižnim već do iduće Skupštine. Da pojasnimo, 5% temeljnog kapitala daje nam u ruke alat, najiskrenije se nadajući da ga nikad nećemo morati koristiti, kojim možemo predlagati točke dnevnog reda na skupštinama, te tražiti sazivanje i održavanje izvanrednih skupština.

Za uvod toliko, sada o samoj Skupštini i raspravi.

Pod točkom 1a nismo raspravljali i odluku smo prihvatili u predloženom obliku, svjesni da je veliki dio dobiti i likvidnosti općenito, već upogonjen u investicijski ciklus definiran Strategijom. Mogli smo možda formalno i proceduralno cjepidlačiti, pa reći da nas se prije toga trebalo pitati da li se sa time slažemo. Ali tada bi bili nedosljedni i sami sebi proturiječili, budući smo se još prije dvije godine izjasnili za snažan investicijski ciklus, koji će proizvesti novu vrijednost i rezultirati kvalitativnim poslovnim iskorakom Društva. Svejedno, na tu činjenicu smo podsjetili, istaknuvši kako smo tada postupili nekonvencionalno i atipično, potpuno različito od prakse sličnih udruga i dioničarskih grupacija. I time dokazali kako shvaćamo i razumijemo da je daljnji razvoj i napredak Društva, najbolji i jedini put za ostvarenje i naših investicijskih interesa i ciljeva.

Nakon, već tradicionalnih i hvale vrijednih, vrlo temeljitih ne samo izvješća nego i prezentacija poslovnih i financijskih rezultata od strane oba člana Uprave; u tom dijelu Skupštine pod točkom 1b, iznijeli smo najveći dio stavova i argumenata Udruge.

Najprije smo apostrofirali rezultat od 126 dana pune popunjenosti. Iako smo napredovali sa prošlogodišnjih 119 dana, taj podatak pokazuje da nam je sezonalnost i dalje ključno obilježje i problem poslovanja. I da se po tom pitanju mora nešto učiniti. Sezonalnost je veliki problem gledano i iz pozicije upravljanja ljudskim resursima. Jednostavno rečeno, imat ćemo još i veći problem sa radnom snagom, ako taj problem ne počnemo rješavati. Slabije plaćenoj radnoj snazi nećemo moći osigurati dovoljno posla, a bolje plaćenu nećemo moći zadržati jer će drugdje moći dobiti bolje uvjete. Bez toga će sve mjere i ulaganja u edukaciju i uvjeta smještaja zaposlenih biti uzalud. Predsjednik Uprave se složio sa nama, rekao da su svjesni problema i da se radi na otklanjaju. Završno smo replicirali da će taj rezultat biti jedan od glavnih parametara koji ćemo pratiti i po njemu evaluirati rad Uprave. Zauzvrat, istupili smo sa nekonvencionalnim stavom da bi se u ime toga na neko vrijeme zadovoljili i sa postotno manjim EBITDA. Slikovito rečeno, bili bi zadovoljni i sa EBITDA od 28-30%, kad bi u novcima iznosio recimo 700 mil. kn. Zadovoljniji nego da je postotno 35%, a u novcima “samo” 600 mil. kn.

Upozorili smo na preveliku ovisnost o bliskim i tradicionalno emitivnim tržištima. Trenutno smo dominantno pozicionirani kao auto destinacija, to sobom nosi prilično velike rizike što smo mogli nedavno vidjeti na krizi u propusnosti granica. Zaključno, jako smo dobri u upravljanju financijama i rizicima, planiranju i provedbi akvizicija i investicija. Posebno investicija koje realiziramo nevjerojatnom brzinom i efikasnošću. U dijelu popunjenosti i disperzije poslovanja na druga i nama nova emitivna tržišta moramo postati bolji. A partnerstvo sa TUI-em u inicijalnom punjenju kapaciteta u Rapcu gostima iz UK i Skandinavije, pravi je korak u tom pravcu.

Budući je kupovinu i upravljanje trezorskim dionicama Uprava uključila u prezentaciju poslovnih i financijskih rezultata, to smo “zloupotrijebili” da o toj problematici iskažemo svoj stav i na ovoj i na 5. točci dnevnog reda (Isplata dividende) Podsjetili smo da smo na Skupštini 2015. donijeli odluku kojom dopuštamo kupnju do 10% vlastitih dionica. Trenutno smo jako daleko od toga (možda 1,5%), ponajviše zato jer smo ga “očerupali” prošle godine. Izrazili smo stav da postoje bolji i svrsishodniji načini upotrebe trezorskih dionica. Predložili smo da se njima pokuša “Imperijal” integrirati u “Valamar”. Naime, osim AZ OMF-a koji nam je bio partner prilikom akvizicije “Imperijala”, još dva ili tri fonda su izložena u dioničkoj strukturi oba Društva. Uz ogradu da ne raspolažemo relevantnim informacijama, ne vidimo nijedan razlog zašto se integracija ne bi napravila zamjenom “Imperijalovih” dionica trezorskim dionicama “Valamara”.

Poučeni “Agrokorovim” primjerom i pušući na hladno, upozorili smo na dug, te još više na potrebu procjene oportuniteta i svrsishodnosti daljnjeg financiranja razvoja isključivo dugom, kao što smo to činili dosada. Naravno tu svaka sličnost sa “Agrokorom” prestaje. Podatke izvlačim po sjećanju pa ih ne uzimajte zdravo za gotovo; prosječna ročnost kredita nam je 7 godina, prosječna kamata ispod 2,4%, uz prosječne kreditne obaveze od 120 milijuna kn godišnje, što čini oko 7% očekivanog ovogodišnjeg prihoda. Dobili smo uvjeravanje CFO-a, u što nemamo razloga ne vjerovati jer je lako provjerljivo, da se dugom upravlja u skladu sa stručnim i internim limitima zaduženosti. I naglasio da su interni limiti manji od stručnih. Ipak, smatramo da daljni razvoj dugom u ovoj fazi razvoja i stupnju zaduženosti ima barem dvije mane. Osim što može postati opasan ukoliko se iz bilo kojeg razloga poremeti cash flow, približavanjem limitima duga usporava se razvoj Društva. Opet uz ogradu da samo znamo planirani iznos (ne i konkretne planove i projekte) za razvoj i samo do 2020., ali ne i planove i ambicije nakon toga; smatramo razumnim i odgovornim razmotriti i pripremiti mogućnosti i alternative financiranja daljnjeg razvoja Društva prikupljanjem kapitala na domaćim i stranim tržištima. Uostalom, tržišta kapitala tomu i služe.

Na kraju rasprave prije nego smo glasali za razrješnice i Upravi i NO, blago i diskretno ipak smo pokudili NO jer se zadovoljio samo suhoparnim priopćenjem. Mislimo da dioničari koji su si dali truda da prisustvuju i raspravljaju na Skupštini, ipak zaslužuju par detalja, informacija i rečenica više. Ako ništa drugo iz kurtoazije.

Tražili smo način i priliku kako u raspravu kamuflirati Porez na nekretnine koji nas sigurno čeka iduće godine, razmijeniti mišljenja i reći par riječi o tome. Naime, niti je bio točka dnevnog reda, niti se odnosi na prošlogodišnje poslovanje, pa nam ne bi bilo dopušteno raspravljati o tome. Nismo uspjeli, pa ćemo ovdje iznijeti naš stav. Poučeni dosadašnjim žalosnim iskustvima, nije za očekivati da ćemo proći dobro. Jedino se možemo nadati da ćemo proći loše najmanje što je moguće. Predlažemo da Uprava i stručne službe Društva prouče EU praksu oprezivanja turističkih nekretnina, te ukoliko je povoljnija od onoga što će nam državne i fiskalne vlasti željeti nametnuti; svu argumentaciju i aktivnosti po tom pitanju, samostalne i u suradnji i koordinaciji sa drugim turističkim društvima i sektorskim udrugama, prilagode tome. Smatramo da prema drugoj strani ne treba ići sa maksimalističkim stavovima i zahtjevima, s gotovo nikakvim izgledima da budu prihvaćeni i usvojeni. Pozivanje na EU legislativu i praksu, iako mala, uvijek je najbolja šansa.

Kao što je gore već rečeno, točka 3. o (re)izboru članova NO, jedina je na kojoj smo ostali suzdržani. Mogli smo si to priuštiti, znajući da Statut Društva dopušta zamjene članova NO kroz cijelo vrijeme mandatnog razdoblja. A u raspravi smo htjeli iznijeti stavove načelne prirode. I ovdje sam se poslužio “Agrokorovim” primjerom, tj. onoga što se dogodilo u “Ledu”. Tamo su kroz NO inicijalno, a obzirom na vlasničku strukturu posljedično i kroz Skupštinu, prolazile po Društvo strašno štetne odluke. Prije nego nastavimo, podsjetimo koja je temeljna funkcija i uloga NO. Osim kontrole poslovanja i upravljanja, i donošenje odluka u najboljem interesu Društva; bilo onih iz vlastitog djelokruga i nadležnosti, bilo onih koje kao transmisija prosljeđuje Skupštini na usvajanje ili odbacivanje. U “Ledu” je većinski vlasnik godinama svu dobit Društva isplaćivao kroz dividendu. Vjerojatno u dogovoru sa OMF-ovima, kao kompenzaciju za sredstva dobivena dokapitalizacijom “Leda”. Ta sredstva, na ovaj ili onaj način, su iskorištena za kreditiranje matice, otuda i proizlazi činjenica da “Ledo” ima 1,2 mlrd. kn danih zajmova “Agrokoru”. Kao da ni to nije bilo dovoljno, pa se “Ledo” opteretilo jamstvima za 2 mlrd. kn kredita danih direktno “Agrokoru”. Što se mirovinaca tiče, vjerojatno se nisu nadali da će doći do sloma, pa se samo jedan osigurao kolateralima i odštetnim klauzulama. Ostali su kao razbijena vojska, panično i u neredu bježali van kad je “Agrokor” kolabrirao. Dakle, što možemo zaključiti? Većinski vlasnik je bio lojalan matici, a mirovinci matičnim kućama tj. bankama. Tko je bio lojalan “Ledu”?

U nastavku smo upozorili na činjenicu da su neki članovi našeg NO, ujedno članovi NO-a u drugim društvima. Ukoliko bi došlo do poslovnog odnosa među društvima, došlo bi do kolizije interesa među društvima i konflikta lojalnosti člana NO u oba društva. I pitanja kojem Društvu bi bio lojalan čovjek koji je član NO-a u oba društva?

Rekli smo kako trenutni sastav NO nedovoljno reflektira vlasničku strukturu Društva, te da je u njemu trenutno zastupljeno svega 52% temeljnog kapitala. Još smo rekli i da mislimo kako NO treba biti ekskluzivno vlasničko tijelo koje bi trebalo djelovati dvosmjerno. Prema Upravi zadajući joj strateške smjernice i obavljati svoju kontrolnu funkciju, ne ulazeći pritom u dnevno poslovanje. Prema Skupštini filtrirajući prijedloge Uprave Skupštini, te i sam u najboljem interesu Društva predlagati odluke koje ne smiju biti na štetu ostalih dioničara. Uključivanjem više temeljnog kapitala u rad NO, ponešto bi se izgubilo na brzini donošenja odluka, ali bi se dobilo na njihovoj kvaliteti i konsenzualnosti. I više bi dioničarskih grupacija dobilo priliku da sudjeluje u procesima donošenja odluka, preuzimajući i odgovornost za njih. Ne kao sada, kada odluke samo mogu prihvatiti ili ih neuspješno pokušati odbaciti na Skupštini. Trenutno u NO imamo tzv. ekspertne članove. Reorganizacija i redefinicija NO kao isključivo vlasničkog tijela ne znači odricanje od usluga tih članova. Naravno da Društvo treba njihov rad i stručnost. Njihov rad samo bi se preselio u stručna tijela pri NO-u, koja već postoje i djeluju.

Obzirom na trenutnu vlasničku strukturu, u NO bi trebao biti jedan predstavnik malih dioničara tj. Udruge, i jedan predstavnik fondova. Koji ne bi trebao biti iz redova OMF-ova jer se na ovoj dionici i Društvu (još) nisu iskazali i dokazali. Trenutno bi to mogao biti samo Kapitalni fond (mirovinsko društvo u državnom vlasništvu u top 10) ili OTP Invest (značajno izložen obzirom na ukupnu mu imovinu).

O raspravi toliko, a imam potrebu sa par rečenica pojasniti stvar članovima i dioničarima. Ovdje se ne radi o tome da bi netko iz Udruge (najvjerojatnije čak ne bih ulazio ja), ušao u NO i osigurao si sinekuru i izdašnu naknadu. Iako bi nam dobro došla, jer se ne bi više toliko patili sa financiranjem Udruge. Radi se o tome da smo jako napredovali i postali ozbiljna i etablirana dioničarska grupacija, brojna kako po udjelu u temeljnom kapitalu još više i važnije brojnošću članova i podržavatelja. Jači smo i brojniji od cijele fondovske industrije, možda i financijske ukupno. Ako još nismo, bit ćemo. A unatoč (još uvijek nažalost) našim organizacijskim slabostima, svejedno smo bolje organizirani od fondova. Budući smo tako narasli, imati u NO treću najveću dioničku grupaciju jednostavo je stvar korporativne kulture kojom se transparentnost podiže na višu razinu. Ulaskom u NO mi mali dioničari dobili bi upućenost u važne poslovne procese, i dobili bi mogućnost reagirati ukoliko bi nešto krenulo po zlu, bilo po Društvo bilo po male dioničare. Imamo i dodatnu specifičnost. Svim dionicima u Društvu, interes Društva gotovo je identičan njihovom interesu. Kod nas je naš interes potpuno identičan interesu Društva. Jer kada stvari krenu loše, prvi i najviše stradaju mali dioničari jer nemaju mogućnost utjecati na procese koji su doveli do štete i loših ishoda. Mogu se samo nadati da će sve proći dobro. I tu je kvaka 22. Mogućnost utjecaja na procese naš je dodatni osigurač. A imamo i dodatni zakonski. Svaki član NO, za štetu učinjenu Društvu i dioničarima odgovara svom svojom imovinom.

I za kraj dividenda. Drago nam je da smo napustili politiku 5 lipa više. Naravno da nismo tako rekli. Rekli smo da svi možemo biti jako ponosni jer usred impozantnog investicijskog ciklusa, još imamo snage za isplatu izdašne i nikad bolje dividende. Pozdravili smo prijedlog isplate dijela dividende u dionicama kao kvalitetan i balansiran, bez obzira na razlog. Zbog naših prošlogodišnjih povika ili zbog toga jer smo trezor ispraznili prošle godine. Nismo izdržali da malo ne ugrizemo. Ponovili smo da smo članovima koji dio ili cijelu dividendu kane reinvestirati, preporučili da iskoriste ovu mogućnost i tako pomognu i ostave više likvidnosti Društvu.

I to je to. Hvala Vam svima od srca, što ste pomogli da postanemo ovako jaki i dobri. Nagodinu ćemo biti još bolji, naravno i opet uz Vašu pomoć i povjerenje. Sretno sa dividendom i nemojte sve potrošiti na istom mjestu. Osim ako ne reinvestirate….

S poštovanjem,
Dejan Rnjak

5 thoughts on “SKUPŠTINA 2017. – IZVJEŠTAJ”

  1. Super. Sad kao da sam i sam sjedio unuta. Slazem se, slijedece godine biti cemo jos jači. Po osobnom prisustvu a i nadam se povećanom broju glasova.Još je uvijek vrijeme sijanja…berba će tek biti slatka muka. LP iz Pule 🙂

  2. Hvala na info!
    Vjerovatno mi je promaklo,ali po kojoj cijeni ce se računati cijena dionica od dijela dividende,ukoliko se odlucimo na to?

    1. Evo informacija o tome iz službene odluke:

      Dioničarima Društva koji to žele četvrtina pripadajuće dividende može biti isplaćena u pravima – dionicama Društva. Četvrtina ukupne dividende koja pripada dioničaru utvrditi će se na način da će se broj njegovih dionica pomnožen sa svotom dividende po dionici prvo umanjiti za porez na dividendu i prirez (ako je primjenjiv na dioničara) te potom podijeliti s prosječnom dnevnom cijenom dionice Društva ostvarenom na službenom tržištu Zagrebačke burze na dan donošenja ove odluke, potom podijeliti s četiri i utvrditi ¼ prava (dionica ) zaokruženo na prvi niži cijeli broj. Ostatak bit će isplaćen u novcu.

      Link na PDF:
      http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/yKF0v2tlDsuuhdTGBXxNLA==.pdf

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *